Dili, 9 Jullu 2026 (RTVU), Universidade Oriental Timo-Lorosa’e (UNITAL), realiza seminar internasional, hodi aprezenta resultadu peskiza hamutuk entre Universidade (2), iha Atauru ba Alor, Likisa no Maliana, sai siénsia ida ba estudante ne’ebé hala’o estudu iha Ensinu Superior Akademika.
Reitor Universidade Oriental Timor-Lorosa’e ( UNITAL), Seminariu Internasional maibé seminar ida ne’e, rezultadu mai husi peskiza ne’ebé ita join/ riser entre UNITAL no UNTRIP ne’ebé sira halo peskiza iha area selata besik kompania atauru ba alor mai iha parte Likisa nian no parte Maliana nian, entaun sira iha dadus lobuk ida ne’ebe mak sei apresenta nu’udar siensia ba estudante Ensinu Superior akademika hodi aprende kona-ba siénsia, no sira nia peskiza sira ne’e maibe ba dezenvolvimentu ekonomia, importante aban bairua kuandu remata ona pelumenus imi iha dadus ruma, blue ekonomia ita nia tasi ne’e 75% ita iha ipotensia boot atu dezenvolve ita nia tasi, rai henek iha tasi ibun nian (720) kilometro, maibé potensia biodiversidade biota sira ne’ebé mak iha tasi laran, ita seidauk deskobre didi’ak hodi bele utiliza hanesan turismu, ita seidauk dezenvole maibé dadus lubuk ida hatudu ona katak, ikan lumba-lumba nia tempu liu husi Ilha Ataúru ho Dili iha Timor Leste depois ba iha Alór ne’e potensia boot ba iha turismu, atu dezenvol maibé ne’e iha marina nia ita tenki dezenvolve atu hatene uluk ita nia potensial dadus mak komprova no oinsa ita nia potensia ne’e aprova duni bele ajuda ita ba programa blue ekonomia.’’ Hateten Claudino Ninas Nabais, iha seminar Internasional UNITAL Bekora Dili.
Reitor Universidade Tribuanah kalabahi, ami mai iha Timor-Leste, hodi partisipa serminar internasional iha UNITAL, kona-ba sersepyoni hamutuk iha area ikan iha Tasi, ami Universidade tribuanah kalabahi, iha fisiku, Universita Tribuanah Kalabahi, hanesan fatin edukasaun peskiza halo liña, tanba ami nia fisiku halo liña ba peskiza husi Tasi no fisiku iha viagen, ami iha estrutura hamutuk (43), tanba ami iha area pelauwang, sentru aprendijazen, relasiona ho asuntu mariña no peskas, ne’ebé iha interese ba CEO nian, hanesan atu sai fatin aprende, oinsa ita kuidadu tasi no oinsa ita kuidadu ambiénte, iha tinan hirak liu ba partisipante formasaun ne’e husi Timor-Leste. Tanba saida maka ami fokus liu ba asuntu tasi nian, tanba Alor ne’e arkipelagu dearia iha Illa (19) no (90) ba ema ida. Ami iha tasi ne’ebé luan (1000) kilometru perseki, rai sumadura nian, karik ami hakarak moris. Naturalmente tasi iha promesa boot, oferese benefísiu ekonomia ba ita iha Alor. Ita suporta programa tomak, atu nune’e bele hetan di’ak no kresimentu ekonomia fahe ba sosiedade. Ami espera servisu hamutuk ne’e, nafatin suporta, la’os de’it parteira sira maibe mós parteira sira ne’ebé fornese edukasaun hanorin orgaun Universidade nian, ba oin estudante UNITAL, bele iha pratika, servisu terenu iha Alor Indonesia.’’Hateten Elia Maruli iha Salaun UNITAL Bekora Dili.
Jornalista : Madalena Malaquias
Editora : Revelina Rangel
Leave a Reply